Plaće od 4.000 eura: Evo zašto se ovim poslodavcima vraćaju radnici iz austrijskih i njemačkih firmi

Vratimo dignitet proizvodnji i zaustavimo inflaciju neproduktivnih zanimanja. Nove tehnike i tehnologije i optimizacija troškova su nužni jer radnici zaslužuju veće plaće i dobra radna mjesta i time ćemo vratiti Hrvate iz inozemstva, poručuju poslodavci u čijim tvrtkama ljudi imaju do 4.000 eura neto plaće.

Gospodarstvenici okupljeni u poslovno udruženje GIU Ingra-Det prošlog su tjedna u Donjem Kraljevcu, u krugu poslovnog kompleksa Tehnix, održali sastanak, a glavne teme bile su briga o radnicima u jeku globalne krize, a mogli su se čuti i prijedlozi te apeli upućeni Vladi. Cilj je, kažu u udruženju, da se gospodarstvo rastereti suvišnih državnih nameta kako bi radnici mogli imati veće plaće.

– Kolege radnici i njihovo znanje, vještine i kolegijalnost su temelj svake tvrtke, svake proizvodnje, a ujedno i gospodarstva u cjelini, koje je uslijed Brexita, nakon dvije pandemijske godine, rata u Ukrajini i naznaka daljih problema u sve većoj krizi. Da bi se stanje u gospodarstvu i na tržištu rada ustabililo, politika bi trebala shvatiti da ljudi od političkih priča ne žive. Ljudi žive od zadovoljstva radom i radnim okružjem, od osjećaja da mogu dobiti pravdu i napredak, a poslodavci koji su i do sad isplaćivali natprosječne plaće, a njihovi radnici dobivali i razne dodatke, poput primjerice, uskrsnica, božićnica, plaćenog smještaja i prijevoza, jednostavno su dosegli svoje gornje granice. Troškovi rada i materijala su otišli u nebo, rastu cijene energenata, a država je i dalje preskupa zbog svojih nameta i neorganiziranosti u europskom okružju – samo su neke od poruka koje su se mogle čuti na sastanku.



GIU Ingra-Det najstarije je udruženje koje okuplja hrvatske industrijske tvrtke s ciljem izvođenja investicijskih projekata u inozemstvu. Na sastanku su sudjelovali predstavnici uže grupe međimursko-podravskih poduzeća, još uvijek u opreznom malom sastavu poučeni covidom, kojeg su mnogi preboljeli.

Posla ima

– Situacija je neizvjesna, ne samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj razini. Naravno, svi imaju pitanja i probleme, a mi se konzultiramo s ˝velikima˝ na tržištu i nudimo rješenja, imamo razne scenarije za razne situacije. Naša poduzeća i naši kolege izaslani radnici na svojim leđima nose teret krize, ali i politike koja se godinama ne mijenja u pravcu podrške izvozu i proizvodnji. Uspijevamo politici usprkos. Posla ima koliko hoćemo, ali zbog ulaznih troškova, koji su sve veći i očekivanja su da će još rasti, stanje je neodrživo. Sad treba investirati i agirati, kad se otvaraju mogućnosti povratka proizvodnje u Europu. I usprkos grubim sukobima mi smo optimistični da će prije preživjeti naša fleksibilna poduzeća nego manje sposobne birokratske tvorevine – naglasio je Zoran Andročec, direktor udruženja GIU Ingra-Det.

Većina poduzeća okupljenih u spomenuto udruženje radi u Njemačkoj dugoročno i na strateškim projektima sa svojim hrvatskim izaslanim radnicima. Spomenimo i da se plaće u poduzećima okupljenim u Ingra-Det koja rade Njemačkoj kreću do neta od 4.000 eura i još plaćenim svim troškovima, a u Hrvatskoj oko 1.500 eura, te da postoji i drugi i treći stup socijalnog osiguranja na inicijativu mnogih članica. Njemačka će privlačiti i dalje naše radnike, što je veći pad standarda i realne zarade u Hrvatskoj.

Zadržavaju ljude u Hrvatskoj

– Naši radnici nisu ljudi koji su otišli iz Hrvatske, oni i dalje hrane svoje obitelji, ali nažalost i skupu državu. Izaslane hrvatske tvrtke ne izvlače radnike iz Hrvatske, nego ih povećanim prihodom zadržavaju da s obiteljima ostaju živjeti u Hrvatskoj, to je idealni model – pojasnio je Andročec.

Gotovo svi sektori gospodarstva suočavaju se i s nedostatkom radne snage, a u Hrvatskoj mlade ljude više ne zadržavaju ni velike plaće. Nemali broj istraživanja dokazao je da ljudi odlaze zbog osjećaja nesigurnosti i nepovjerenja u državu i nemogućnosti napredovanja po zaslugama, a ne po pripadnosti stranci ili nekakvom zavičajnom klanu.

– Poslodavac ne može sam stvoriti cjelokupnu sigurnost svom radniku. Potreban je bolji socijalni sustav države te reforme u svim resorima, a posebice razvoj znanja, obrazovanja i unapređenje tehnike i tehnologije, a to je najbolje činiti skupno a ne pojedinačno – rekao je Andročec.

Poslodavci su u bitnome složni, a pitanje je kako unaprijediti udruženje da može obavljati više projekata i biti bolje opremljeno znanjem, inženjerima, managementom i financijama. Primjerice Dragutin Novak, prvi čovjek međimurske tvrtke Elting, upozorio je još jedan problem – nedostatak i cijena materijala, koji pokušava kompenzirati ulaganjem u vrhunsku automatiziranu i robotiziranu proizvodnju.

Cijene materijala

– Situacija je daleko od idealne, cijene metala porasle su i do 100 posto, a građevinski sektor suočava se i s problemom nestašice pojedinih materijala. Mi zato nabavljamo sve potrebne materijale i prije i odmah nakon ugovaranja poslova tako da nam je poslovanje stabilno. Stoga nam je glavni fokus na vrijednim kolegama radnicima. Svjesni smo da je zadovoljan radnik najbolji radnik i mi im nastojimo pružiti uvjete kakve zaslužuju. Uz plaću, vrlo je bitna i radna atmosfera. Obiteljska smo tvrtka i nastojimo da takvo ozračje bude i u poslovanju, od pogona do gradilišta – rekao je Novak.

Važno je da svaka kriza iznese i jedno pročišćenje sustava, da otpadnu neadekvatni i nelojalni, što u sadašnjoj situaciji imamo sa strane rada na crno i izbjegavanja poreza i doprinosa, i od hrvatskih i njemačkih poduzeća, objašnjavaju poslodavci.

Srećko Osrečak, prvi čovjek SDMS-a, koji radi u posebnim sektorima aeronautike, osvrnuo se na dobre dosadašnje rezultate.

– Ostvarili smo izvrsne uspjehe i sad ih trebamo pretočiti u rast i akvizicije.  Ostavljeni smo bez državnih potpora pa se trebamo osloniti na vlastite snage i kapacitete i strateški dalje djelovati u pravcu tehnike, tehnologije i digitalizacije– rekao je Osrečak.

Sličnu problematiku izložili su i Alen Sabol iz ludbreške tvrtke Oprema PIT, Branko Martinec, direktor tvrtke Econ i Zvonimir Ovčar iz međimurske obiteljske tvrtke Izgradnja, a Mladen Vidović, jedan od direktora tvrtke Inoxmont VS iz Sigeca Ludbreškog, rekao je i kako je sve veći problem neusklađenost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva. Uz kreditiranje i ulaganje u kolege radnike, motiviraju kolege da obogaćuju sebe i poduzeće izazovnim radom u inozemstvu, preko kojeg proputuju svijet i upoznaju ljude i kulturu, kao sada na vrhunski zahtjevnom objektu u Urugvaju.

Nelojalna konkurencija

Uspješan član udruženja je iz Bosne i Hercegovine, Harun Bajramović, europski direktor bivše velike Vatrostalne iz Zenice, sada Fuel Boss-a, koji je naglasio strukturne opasnosti budućih stečajeva u Njemačkoj i probleme financiranja, zbog čega je potrebno stručno dokumentirati svaku smetnju u izvršavanju ugovora i biti inteligentno fleksibilan u raspoređivanju kolega na profitne centre.