Pojednostavite i pojeftinite državu, prepolovite  broj službenika i državnih tijela, policajaca i sudaca ali im i dajte veću plaću. Za deset godina ostat ćemo bez radne snage, od radnika do inženjera.

 

Koliki će razmjeri štete za gospodarstvu biti tek će se utvrditi, ali hrvatska Vlada ima nikad veću priliku za nužne reforme koje bi itekako ublažile korona krizu. Svaka kriza je i prilika, a treba volje i hrabrosti da se pokrenu nužne promjene, smatraju poduzetnici koji godinama posluju u razvijenim europskim zemljama. Udarci 2020. godine su drastično ubrzali dugogodišnje trendove i razgolitile sve države koje nemaju strategiju, vlastitu pamet, industriju, tehnologiju i rezerve, a Hrvatske je jedna od njih.

 

Poduzetnici pozdravljaju svaku intervenciju hrvatske Vlade u smislu mjera za pomoć gospodarstvu, no kažu kako su te mjere vatrogasne i kratkotrajne, bez odgovarajuće strategije. Smanjenje birokracije, smanjenje i ukidanje suvišnih nameta, digitalizacija, spajanje pojedinih jedinica lokalne uprave i samouprave koji se ne mogu sami ni financirati, samo su neke od reformi koje je nužno provesti što prije.

 

-Imamo nagli rast nezaposlenosti i rastuće zaostajenje za tehničko-tehnološkim napretkom. Oporavak će trajati dugo a neće biti moguć bez egzogenih faktora. Dok će se hrvatsko gospodarstvo polako oporavljati i nastojati stati na noge, očekuje nas dodatni egzodus preostale radne snage u razvijenije zemlje. Kažemo preostale jer smo se s tim problemom već suočili prije ove krize. Ne idu ljudi iz Hrvatske samo zbog plaća nego ukupnih radnih i društvenih uvjeta, zbog zdravstva i školstva u kolapsu, te neodgovorenog osjećaja nepravde i slabog upravljanja bez gospodara i bez posljedica. O pretilom pravosuđu i sudovanju i da ne govorimo. Ovo nije ništa novo, ali je vrijeme da se napokon nešto poduzme. Svatko od naših inženjera bi bolje i jeftinije organizirao javnu upravu i napravio je dostupnijom i jeftinijom. Naša glavna tema je što se događa s hrvatskim narodom, jer u roku od deset godina više nećemo imati adekvatne radne snage – kaže Zoran Andročec, direktor poslovnog udruženja INGRA-DET koje okuplja četrdesetak uspješnih tvrtki iz cijele Hrvatske. Ne razumijemo zašto se krupna pitanja ne riješavaju, a mi imamo i rješenja i kapacitete i znamo kako postaviti sustav da bude održiv i pravedan.

 

U tvrtkama okupljenima u udruženju INGRA-DET trenutno traje borba za opstanak, ispunjenje ugovora, očuvanje radnih mjesta, a prvenstveno za zdravlje i sigurnost radnika. Radi se o izaslanim radnicima u Njemačkoj, njih nekoliko tisuća, a mnogi zbog covid mjera tjednima pa i mjesecima nisu vidjeli svoje obitelji. 

 

-           Naši izaslani radnici u Njemačkoj imaju europsku zdravstvenu karticu i devedeset posto njih je na hrvatskom socijalnom i zdravstvenom osiguranju. Ostatak je na socijalnom osiguranju zemlje rada, a pružamo mogućnost dodatnog osiguranja i beneficija. Bolja organiziranost je sad neophodna, isto kao i dobar protok informacija,  objašnjava Zoran Andročec.

 

Upravo zato ne odustaju od osnivanja gospodarsko-pravne platforme za rad u inozemstvu, koja će pružati sve potrebne informacije, ali i izmjenjivati iskustva radnika i poslodavaca koji godinama rade u Njemačkoj ili drugim europskim zemljama. Baze spomenutog servisnog centra bit će u Varaždinu i Slavonskom Brodu.

 

 

 

- Cilj je dizati konkurentnost hrvatskih tvrtki, ali i štititi prava radnika, te bi se  svi koji trebaju točne i relevantne informacije vezane za rad u inozemstvu mogli obratiti našem Centru – kaže Andročec i dodaje kako se trenutno uređuje prostor te je osnivanje u konkretizirajućoj fazi.

 

Što se pak tiče planova za 2021.i 2022. godinu, nitko se ne usudi puno planirati u ovoj neizvjesnoj situaciji. Sada ispunjavamo ugovore starog investicijskog ciklusa, dok je sredoročna situacija s financijama neizvjesna. Zakazuje uloga države i bankovnog sektora koji servisiraju socijalni mir ali ne ulažu u konkurentnu industriju, tehnologiju i tehniku budućnosti. 

 

 

 

Rotacije radnika, stajanja, testiranja, karantena i mjere samoizolacije te ostale mjere koje će vjerojatno u Njemačkoj, ali i drugim zemljama trajati do Uskrsa rezultirat će sa 25-30% manjim prihodima uz veće troškove, uz rizike naplate penala od investitora te ostale troškove zbog neispunjavanja ugovora na vrijeme. Kad hrvatski poslodavci ostvaruju prihode i pune proračun i hrane proračune, a izaslani radnici se vraćaju sa svojim znanjima i zaradom, sve što od hrvatske politike dobiju su nominalne pohvale, uz strah da se rješenja koja imamo ne primijene na njih.

 

Hrvatski investicijski radovi u inozemstvu  nisu pod ikakvom brigom države, ikakvog zaštitnog sporazuma ili konkretnom podrškom HBOR-a. Ukoliko se to ne promijeni, hrvatski će radnici i tvrtke postati njemački ili pak austrijski, a to znači da će gubiti i hrvatska država, ne samo svoje stanovništvo već i sredstva u proračunu, naposlijetku je to odlučni demografski gubitak. 

 

 

 

Izvor: Varaždinske vijesti